hr en de ne

Duga Resa   arrow

Ovaj zanimljivi gradić smjestio se na obalama rijeke Mrežnice, jedinstvenog bisera prirodne baštine kontinentalne Hrvatske. Povijesni izvori Duga Resu po prvi puta spominju 1380. godine. Od tog vremena Duga Resa bilježi svoj postepeni razvoj od sela pa do mjesta i današnjeg statusa grada u središnjoj Hrvatskoj koji dobiva 1993. nakon uspostave samostalne i suverene hrvatske države.

Izgradnjom željezničke pruge Karlovac – Rijeka kroz Dugu Resu 1873. godine, započeo je gospodarski razvitak grada. O ozbiljnijem razvoju možemo govoriti tek od 19. st., točnije 1884. g. kada je u Dugoj Resi osnovana Pamučna industrija. Područje grada i njegove okolice od tog vremena postaje jaka industrijska zona, dok u 20. st. prerasta u popularno turističko odredište, prije svega zbog atraktivnih, prirodom danih kupališta na obalama veličanstvene rijeke Mrežnice. Iz godine u godinu, ovaj kraj sve više privlači turiste iz svih krajeva Hrvatske i Europe, a formirao se i u omiljenu vikend-destinaciju stanovnika središnje i sjeverozapadne Hrvatske.

Duga Resa se smjestila na specifičnom kontaktnom prostoru Goranske i Panonske Hrvatske. Sa prometno – geografskog gledišta, područje Karlovačke županije pa tako i područje Grada Duge Rese od velikog je značaja za integraciju hrvatskog prostora. Strategijom i Programom prostornog razvitka i Strategijom prometnog razvitka RH valorizirano je kao jedina veza kontinentalnog i primorskog dijela Hrvatske.

Geoprometni značaj Duge Rese istaknut je već 1780. godine, kada je izgrađena legendarna Jozefinska cesta koja se kod Duge Rese odvajala od Karolinske ceste i preko Zvečaja vodila do Senja. Prometni tokovi i naseljavanja ovog područja datiraju još od antike i iz rimskih vremena iz kojih je arheološko nalazište na području grada Duge Rese lokalitet Sveti Petar Mrežnički.